Vlada na jesen kreće u izmjene Zakona o radu

Pod kojim se uvjetima ubuduće može organizirati rad od kuće, što bi to konkretno trebalo značiti za poslodavce, a što za zaposlenike, jedna je od tema o kojoj će krajem kolovoza ili početkom rujna početi formalne konzultacije sa socijalnim partnerima, saznajemo iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Kao povod najavljenih modifikacija radnog zakonodavstva spominje se nedovoljno reguliran rad od kuće.

Poslodavci su postojećim zakonskim rješenjem nezadovoljni jer ga smatraju kompliciranim, krutim i zastarjelim. Sindikati ne bi zbog rada od kuće zadirali u ZOR  jer ne žele da se uopće sada otvara pitanje mijenjanja tog zakona i prava radnika, a u Vladi su skloni promjenama kako bi gospodarstvo bilo konkurentnije, ne samo zbog epidemiološke situacije koja će na jesen rad od kuće možda opet nametnuti kao nužnost.

Prema ZOR-u, rad kod kuće se mora regulirati posebnom vrstom ugovora o radu gdje se, primjerice, definiraju radno vrijeme, oprema za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, dok bi za uporabu vlastite opreme radnika trebao platiti troškove u vezi s time. Također, trebao bi nadoknaditi i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama tog poslodavca.

Preporuke stožera

Poslodavci pritom naglašavaju da su tijekom pandemije Covida-19 preporuke Stožera bile da se radi od kuće, ali je istovremeno bilo teško provesti baš sve mjere potrebne da se to zakonski ostvari.

Što bi trebao donijeti novi model, koji ne bi trebao poslužiti samo u uvjetima pandemije, nego i generalno, uvažavajući da tehnologija omogućava fleksibilnije načine rada? Što se poslodavaca tiče, jedna od stvari je definiranje tzv. rada na daljinu i promjena procedura vezanih uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme itd. Što se tiče plaćanja dodatnih troškova radnicima, očekuju da naknada za sve troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih njegovih troškova vezanih uz obavljanje poslova bude neoporeziva. Trenutno je ona (ako se plaća) praktički dio bruto plaće (plaća u naravi).

Za vrijeme pandemije dio radnika bio poslan na rad od kuće iako za to nije imao uvjete, primjerice zbog života u premalom stanu s neadekvatnom opremom, a dio ih je radio daleko više od propisanog radnog vremena. Treba definirati i minimalne radne uvjete, sufinanciranje povećanih troškova za rad od doma, što podrazumijeva trošak interneta, struje, grijanja, vode.

Potrebne prilagodbe

Iz Hrvatske udruge poslodavaca ne upuštaju se u analizu uvjeta u kojima se radilo za vrijeme pandemije, nego naglašavaju da je problem što ZOR zapravo ne poznaje institut rada na daljinu, odnosno ne poznaje ga u punom smislu tih riječi. U tvrtkama su uobičajene situacije u kojima radnik od poslodavca traži fleksibilnost u radu kako bi bolje posložio svoje privatne (obiteljske) i poslovne obveze. Poslodavcu je u interesu izaći radniku u susret jer osim što na taj način zadržava stručne radnike, stvara i motivirajuću atmosferu. HUP u cilju omogućavanja povremenog izbora mjesta rada od strane radnika predlaže uvođenje novog instituta u Zakon o radu koji bi prepoznao rad na daljinu i u skladu s tim prilagodio važeće procedure vezane uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme i sve ostalo što je potrebno urediti u bilo kojem obliku rada.

Dobar primjer je nizozemska tvrtka “Signify  za koju je mjesto rada, pa čak i radno vrijeme, manje važno u obavljanju posla, mjeri se isključivo učinak rada. Njihovi zaposlenici često žive u udaljenim gradovima i selima, pa iskorištavaju vrijeme putovanja vlakom za rad koji je jednako uvažen kao i rad iz ureda ili rad od kuće. Također je učestalo da zaposlenici odabiru raditi samo četiri dana u tjednu, a imamo i slučajeve ‘job sharinga’, gdje dvoje zaposlenika dijeli jedno radno mjesto, pa svatko od njih radi tri dana”, objašnjava.

 Možemo li očekivati korak u tom smjeru i u Hrvatskoj te pod kakvim uvjetima?

Čak 80% zaposlenika želi bar jednom tjedno raditi od doma i nakon epidemije

Pandemija koronavirusa snažno je utjecala na promjenu načina rada u cijelom svijetu. Činjenica da se brojni poslovi mogu obavljati izvan ureda potaknula je mnoge velike kompanije da se opredijele za poslovne politike kojima će zaposlenicima omogućiti da rade kod kuće.

Istraživanje koje je provela kompanija Colliers International tijekom ožujka i travnja među više od 5000 ispitanika iz 25 zemalja širom svijeta pokazalo je da 51 posto zaposlenika vjeruje kako se njihova produktivnost nije promijenila kao rezultat rada od kuće, dok 26 posto njih smatra da se čak povećala. Čak 80 posto ispitanika priznalo je da bi željelo raditi na daljinu jedan ili više dana u tjednu i nakon pandemije koronavirusa.

Nadalje, anketa koju su među 3500 ispitanika diljem svijeta provele kompanije Buffer i AngelList pokazala je da 98 posto ispitanika preferira mogućnost rada izvan ureda do kraja karijere. Među glavnim prednostima takvog rada ispitanici navode fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada s bilo koje lokacije (npr. vikendice na moru ili u planini), izostanak putovanja na posao i natrag itd. No, rad od kuće ima i mane, pa tako mnogi ispitanici ističu da im je najveći problem “isključivanje iz posla”. Bez jasne promjene lokacije i definiranog radnog vremena, mnogi ljudi teško razdvajaju profesionalno i privatno vrijeme. Također, brojnim ispitanicima problem predstavlja i manjak međuljudske komunikacije.

Uzimajući u obzir trendove, razumno je očekivati da bi pravo na rad od kuće moglo pomoći tvrtkama da zadrže zaposlenike raznolikijih talenata, uštede na troškovima prijevoza i uživaju u blagodatima sretnije i angažiranije radne snage.

 Rad od kuće

 5 NAJVAŽNIJIH BENEFITA RADA NA DALJINU KOJE NAVODE RADNICI:

  • 32% fleksibilno radno vrijeme
  • 26% mogućnost rada s bilo koje lokacije
  • 21% nema putovanja na posao
  • 11% više vremena s obitelji
  • 7% boravak kod kuće

 5 NAJVAŽNIJIH PRIGOVORA RADU NA DALJINU KOJE NAVODE RADNICI:

  • 22% razgraničavanje radnog i slobodnog vremena
  • 19% usamljenost
  • 17% otežana komunikacija s kolegama i nadređenima
  • 10% ometanja od ukućana
  • 8% pronalazak motivacije

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *