U Zakon o radu ući će i mogućnost zapošljavanja uz trajni rad od kuće?

Pregovori o izmjenama Zakona o radu između sindikata, poslodavaca i Ministarstva rada vodit će se na odsada na tjednoj razini u okviru novoosnovane radne skupine, a prvo pitanje kojim će se socijalni partneri baviti je tzv. fleksibilizacija ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Drugim riječima, kako olabaviti uvjete u kojima se ugovori o radu ubuduće mogu otkazivati.

Također raspravljat će se i o modernizaciji odredbi o radu od kuće ili na daljinu, kao i mogućnost povećanja sati dopunskog rada. Oko pitanja otpuštanja, i Ministarstvo rada i poslodavci, smatraju da bi upravo fleksibilizacija trebala utjecati na to da se počne smanjivati broj novosklopljenih ugovora na određeno. Oni su, naime, posljednjih godina u Hrvatskoj postali praktički pravilo, a prema ZOR-u bi trebali biti iznimka.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca objašnjavaju da je rastući trend ugovora o radu na određeno nakon 2013. posljedica nekoliko čimbenika, a među ostalim i izlaska iz recesije uz povećani oprez poslodavaca koji zbog neizvjesnosti i dalje nisu voljni zapošljavati na dulje razdoblje. Jedan od razloga su sezonski poslovi, a također navode da su mnoge odredbe ZOR-a ostale nejasne, nedorečene i teško primjenjive nakon reforme radnog zakonodavstva 2013. i 2014. godine. Tumače također kako bi lakše otpuštanje radnika na neodređeno vrijeme omogućilo veću fluktuaciju na tržištu rada, što bi pak vodilo većem zapošljavanju i produktivnosti. Među svoje zahtjeve uključuju, primjerice, i skraćivanje otkaznih rokova, a tvrde da na hrvatskom tržištu nedostaje radnika te poslodavcima nije interes rješavati se dobrih radnika.

Dva modela

Sindikati su oko tih argumenta sumnjičavi, a što će još poslodavci uključiti u tzv. fleksibilizaciju ugovora na neodređeno, nisu precizirali. Oko rada od kuće, koji je postao češći otkad je izbila pandemija koronavirusa, donekle su formulirali stajališta. Smatraju da bi u ZOR-u trebalo zadržati postojeći članak o “radu na izdvojenom mjestu rada” te uvesti novi, rad na daljinu koji bi predviđao dva modela – privremeni rad na daljinu i stalni rad na daljinu. U prvom slučaju, omogućilo bi se radnicima da povremeno, kad to žele, rade izvan prostora tvrtke, a odgovornost bi tada bila na njima oko uvjeta u kojima rade. Za stalni rad na daljinu predlažu da se utvrdi neoporeziva naknada za troškove koje radnik ima u svojim prostorima i koje bi mu poslodavac onda plaćao.

Radno vrijeme

Poslodavci imaju i brojne prijedloge vezane uz pojednostavljivanje odredbi o zakonskom uređenju radnog vremena, a među njima će ponovno na dnevni red staviti da pauza na poslu ne ulazi u radno vrijeme, odnosno nije plaćena. Tražit će i da se znatno pojednostavi evidencija radnog vremena, što uključuje i prekovremeni rad, primjerice uvođenjem mogućnosti definiranja paušalnog prekovremenog rada za određene kategorije radnika (pogotovo onih koji mogu raditi u fleksibilnom režimu).

Proširili bi i krug osoba koje samostalno određuju svoje radno vrijeme i odmor te pojednostavili zakonske odredbe o godišnjim odmorima, a posebno one koje se odnose na planiranje, korištenje te plaćanje godišnjeg odmora. HUP bi intervenirao i u članak 95. Zakona o radu definiranjem “čekanja na rad” u izvanrednim okolnostima kao što je, recimo, pandemija. Prijedlog je da se propiše osnovica za izračun naknade za “čekanje na rad”, istovjetna naknadi za nezaposlene, a koja bi se isplaćivala iz državnog proračuna, dakle ne bi išla na teret poslodavca.

„Čekanje“ bi značilo da je radnik i dalje formalno u radnom odnosu do isteka izvanrednih okolnosti. Poslodavci k tome predlažu i da ih država u razdoblju čekanja oslobodi doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i drugih doprinosa “kako bi se u konačnici amortizirali troškovi te sačuvalo to radno mjesto”.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *