Hrvatska i dalje ima velik broj prekarnih radnika


Prema podacima Eurostata u drugom tromjesečju ove godine u EU je bilo 19,2 milijuna privremeno zaposlenih radnika, što je 2,3 milijuna radnika manje nego u prethodna tri mjeseca i čak 3 milijuna manje nego u posljednjem kvartalu prošle godine.

Od ukupnog broja radnika koji su tijekom koronakrize ostali bez posla, čak 80,5 % njih čine oni koji su imali ugovore o radu na određeno vrijeme, odnosno četiri od njih pet. Pritom su posebno pogođeni mladi; njihov udjel u tim ugovorima pao je s 46,2% krajem prošle godine na 42,7%. S gubitkom posla privremeno zaposlenih bile su suočene sve zemlje EU, a u sedam zemalja bio je veći od 20% nego krajem prošle godine, najviše u Latviji, čak 35%, zatim u Bugarskoj, Malti, Sloveniji, Estoniji, Grčkoj i Slovačkoj. Oni koji su imali skraćeno radno vrijeme također su bili pojačano na meti otpuštanja: bez posla ih je u EU ukupno ostalo 2,8 milijuna, a pri čemu više od 10 %  u Irskoj, Španjolskoj, Portugalu i Latviji. S druge strane, u četiri zemlje je privremeno zapošljavanje čak povećano u vrijeme karantene, a najviše u Mađarskoj, čak 27,7%, te u Bugarskoj 10,9%.

U Republici Hrvatskoj je tijekom drugog tromjesečja bilo 205 tisuća radnika s ugovorom na određeno, što je 21 tisuću manje nego u prva tri mjeseca ove godine. Istodobno, onih koji rade skraćeno radno vrijeme bilo je 69 tisuća, 8 tisuća manje nego u prethodnom kvartalu. U smislu udjela u ukupnom otpuštanju, Republika Hrvatska ima značajan broj otpuštanja privremeno i “part time” zaposlenih. U 11 zemalja EU problem je još izraženiji, među kojima su Italija, Španjolska i Slovenija. Glavni razlog tome je obuhvat mjera za očuvanje radnih mjesta.

Kako je udjel privremeno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, koji je počeo rasti od 2013. godine, dosezao i do četvrtine ukupno zaposlenih, to je pitanje postalo jedna od važnih tema novog Zakona o radu. Poslodavci smatraju da se to može postići na način da se olakša otkazivanje ugovora o radu stalno zaposlenima.

No, rast nezaposlenosti teško je zaustaviti. Prema posljednjim podacima HZZ-a, krajem listopada nezaposlenih je bilo 154.168, što je 6.734 nezaposlene osobe više nego u rujnu. Na godišnjoj razini broj je povećan za 32.571 osobu. Posljednji podaci također pokazuju da više od 60% nezaposlenih u Republici Hrvatskoj ima završenu srednju školu, dok je 17% njih s tek završenom osnovnom školom. Eurostat je objavio i strukturu zaposlenih u EU, a prosjek pokazuje da od 195 milijuna ukupno zaposlenih samo 8% su u osnovnim zanimanjima, kao što su čistači i pomagači, pomoćnici u pripremi hrane, ulični i srodni prodavači te uslužni radnici.

Čak 21% zaposlenih čine visokoobrazovani profesionalci (znanstvenici, inženjeri, liječnici, nastavnici, zaposleni u područjima informacija, komunikacija, pravosuđu i kulturi), slijede tehničari i srodna zanimanja sa 17%, zatim uslužni radnici i prodavači 16%, te obrtnici i službenici. Menadžera je 5%, a kvalificiranih u poljoprivredi i ribarstvu 4%.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *